Demokratija

Demokracija ili demokratija je oblik vladavine u kojem se političke odluke donose voljom većine. Odluke se najčešće donose putem izbora ili referenduma, u kojima sudjeluju svi građani. U posljednje vrijeme demokratija se koristi kao sinonim za (zapadnu) liberalnu demokratiju. Poznato je postojanje tzv. ne-liberalne demokracije. "Liberalna demokracija" se obično odnosi na liberalno shvatanje ustava i ljudskih, odnosno građanskih prava, ali se također koristi i za opisivanje nekih drugih aspekata društvenog života. Definicija demokracije se s vremenom proširila i na aspekte društva i političke kulture koji se direktno ne odnose na oblik vladavine. Većina liberalnih demokratija su parlamentarne, odnosno predstavničke demokratije. Izraz "demokratski" odnosno demokracija se u širem smislu koristi kako bi se opisao način odlučivanja u različitim društvenim organizacijama.
Riječ demokracija dolazi iz grčke riječi δημοκρατíα, koja pak dolazi od δημος, što znači "narod", i κρατειν, što znači "vladati", te sufiksa íα. Dakle, doslovno "vladavina naroda".
Pojam 'demokratija'nastao je u staroj Ateni u 5. vijeku prije Krista. Atenska se država smatra prvim primjerom sistama koji odgovara nekim današnjim predodžbama o demokratskoj vlasti. Ipak, mnogi ne smatraju staru Atenu demokratijom, s obzirom da je samo mali dio naroda smio glasati, dok žene, robovi i stranci nisu imali to pravo. Samo je oko 16% ukupnog stanovništva imao pravo glasa. Glasanjem su se u staroj Ateni donosile odluke direktno. Nisu se birali zastupnici kao u danas. S vremenom se značenje 'demokracije' promijenilo, a savremena se definicija jako mijenjala od 18. vijeka, otkad su se uvodili razni "demokratski" sustavi u mnogim državama.
Izbori kao obred
Izbori sami po sebi nisu dovoljan uslov za postojanje demokracije.
Izbore su često zloupotrebili autoritativni režimi ili diktature da ostave lažan dojam demokracije. Za to postoji više metoda:
ograničenje profila kandidata

ograničenje stvarne vlasti koju smiju imati izabrani zastupnici ili politike koju smiju voditi dok su na vlasti
glasanje koje zapravo nije slobodno ni pošteno (npr. kroz zastrašivanje onih koji žele glasovati za određene kandidate)
ili, najizravnije, krivotvorenje rezultata izbora.

Demokratija često znači isto što i liberalna demokratija. Sama demokratija je sistem vladav ine koji definišu i legitimišu izbori, liberalna demokratija može uključivati ustavni liberalizam, gdje se određena kulturno subjektivna prava pojedinaca štite od glasa većine; s druge strane, u neliberalnim demokratijama takva ograničenja ne postoje. Ovo su neke osobine mnogih liberalnih demokracija:

Ustav koji ograničava moć vlade i štiti mnoga građanska prava
Opšte pravo glasa, koje svim građanima jamči pravo glasa bez obzira na rasu, spol ili imovinsko stanje
Sloboda govora
Sloboda stampe i pristup nedržavnim izvorima informacija
Sloboda okupljanja
Jednakost pred zakonom i pravo na suđenje prema zakonu
Obrazovanje koje građane upućuje u njihova prava i građanske obveze
Široko i duboko utemeljeno građansko društvo
Nezavisno sudstvo
Sistem međusobnog nadzora među granama vlasti

Ova definicija obično ima neke ograde. Odluke koje se donose putem izbora ne donose svi građani nego samo oni koji žele sudjelovati glasanju . Osim toga, pravo glasa obično nemaju svi građani. Većina demokratskih zemalja daje pravo glasa onima koji su stariji od određene dobi, obično iznad 18. godine. Neke zemlje imaju i druge kategorije ljudi koji ne smiju glasati (npr. zatvorenici ili bivši zatvorenici).
Ponekad je suistem vlasti liberalna demokratija, ali formalno se zove drugačije: na primjer, Kanada je kraljevstvo, ali zapravo zemljom vlada demokratski izabran parlament.
Neki ukratko definišu demokratiju kao "vladavina većine uz prava manjine."

Anarhizam i komunizam (kao posljednji stupanj društvenog razvitka prema teoriji marksizma) jesu politička učenja koja teoretski koriste jednu vrstu izravne demokratije, a država postoji samo kao narod.
Međutim, sve države u kojima je vladala komunistička partija postale su diktature i ostale takve dokle god je partija ostala na vlasti. Neki socijalistički teoretičari, kao što je Tony Cliff, tvrde da se to dogodilo zato što zemlje u kojima je komunistička partija došla na vlast nisu imale dovoljno visoku razinu proizvodnih snaga da izdrže socijalizam.

U zemljama koje nemaju jaku tradiciju demokratske vladavine većine, uvođenje slobodnih izbora rijetko je dovoljno da se ostvari prijelaz s diktature u demokratiju, sve dok se ne ostvari i šira promjena političke kulture i postupna izgradnja ustanova demokratske vlasti. Ima raznih primjera, kao što su Francuska u doba revolucije ili današnja Uganda i Iran, gdje zemlje mogu održati demokratiju samo u ograničenom obliku dok se ne dogode šire kulturne promjene koje omogućavaju stvarnu vladavinu većine.

Neki izborni sustimi kao što su razni oblici proporcionalnih sistema nastoje osigurati da sve političke grupe(kao i manjinske koje glasuju za male stranke) budu "pošteno" zastupljene u zakonodavnim tijelima države, u skladu s udjelom ukupnih glasova, a ne udjelom izbornih jedinica gdje mogu dobiti regionalnu većinu (većinski sustav izbora).

Bravo drugarice samo nastavi!

Participativna demokratija je oblik demokratije koji uključuje široko sudjelovanje (participaciju) građana u donošenje odluka. Obično su u tu koncepciju uključeni i oblici odlučivanja zaposlenika unutar poduzeća. Tu koncepciju posebno zastupaju i razvijaju politički mislioci nove ljevice od 1960-ih godina, kao što je Carole Pateman.

Koncepcija participacije građana ne znači negiranje značaja ustanova predstavničke demokratije, jer niz odluka ne može se donositi direktnim odlučivanjem; institucije direktne demokratije, kao što su referendum, pravo na zakonodavnu inicijativu, pravo na sudjelovanje u savjetodavnim tijelma koja pripremaju odluke itd, U koncepciji participativne demokratije ovi mehanizmi odlučivanja postoje paralelno sa predstavničkim institucijama (parlament, vlada, izbori idr.). Po tome pojam "participativne demokratije" treba razlikovati od radikalnijih teorija samoupravljanja, posebno u anarhizmu.

Na temelju kritike ustanova predstavničke i opšte liberalne demokratije, politički teoretičari od početka 1970-ih godina razvijaju teoriju participativne demokratije. Jedan od najznačajnijih teoretičara je Carole Pateman. U to doba dolazi do krize države blagostanja, opterećene prevelikim obavezama koje se državi nameću, bujanjem birokractje i neučinkovitošću. Teoretičari nove ljevice nastoje razviti politički učinkovite alternative proširujući koncepciju demokratije.

Na globalnom političkom planu nisu imali uspjeha, za razliku od teoretičara nove desnice, čije ideje, razvijene 1970-ih godina, presudno utječu na političke vođe kao što su Ronald Reagan i Margaret Thacher, koji 1980-ih godina rade na "demontiranju" socijalne države, vraćajući se ka liberalnim principima, koje Pateman kritizira.

U daljem razvoju, ipak, ideje participativne demokratije imaju uticaj na stavove vodećih političara i na političke institucije. Priznaje se (uključivo i dokumente Europske unije i Ujedinjenih naroda načelna potreba da se političke odluke donose na što nižem nivou, zavisno o prirodi problema (načelo supsidijarnosti), tako da i širi slojevi građana imaju mogućnost sudjelovati u procesu donošenja odluka.

Razmatrajući djelovanje političkih stranaka, Carole Pateman i drugi teoretičari nove ljevice smatraju da su političke stranke potrebne za uspješno djelovanje demokratije, ali da treba inzistirati da one unutar sebe budu organizirane tako da omoguće stalnu aktivnost, tj. participaciju članstva. U praksi, međutim, nastavila se u svim strankama snažna tendencija ka prevlasti stranačkih vođa i profesionalnog aparata. Jedino zelene stranke, koje su obično povezane sa novim društvenim pokretima u pravilu inzistiraju na participativnim načelima (ali ni one nisu imune na opasnosti otuđivanju vodstva od članstva).

Koncepcije značaja političke participacije imale su međutim znažan uticaj na razvoj novih društvenih pokreta od 1970-ih godina (feminizam, mirovni pokret, pokret za solidarnost sa trećim svijetom, ekološki itd). Spontano se javljaju brojne aktivne grupe građana, koji su pogođeni nekim problemom ili žele promovirati neke svoje interese, načela ili vrijednostu (udruženjaoji zahtijevaju da ih se sasluš i uvažava u političkim procesima. Oni u tome imaju uspjeha i prisiljavaju političare da ih uvažavaju kao saovornike i uključe u neke formalne oblike donošenja odluka.

Adolfo Suárez
"Demokratija je način vladanja, ali ponajviše način življenja."
"Za stvaranje demokratije važno je ostaviti na miru pepeo prošlosti i okrenuti se zidanju temelja budućnosti."

Alain de Benoist
"Najviša mjera demokracije ne znači ni najveću mjeru slobode, ni najveću mjeru jednakosti, već najveću mjeru učešća.

Albert Einstein
"Moj politički ideal je demokratija. Poštujmo svakog čovjeka kao biće i ne pravimo ni od koga idola."
Alberto Moravia
"Diktature su jednosmjerne ulice. U demokratiji dozvoljen je saobraćaj u oba smjera."

Alexis de Tocqueville
"Demokracija ne pravi jaku vezu među ljudima. Međutim, ona im olakšava međusobni odnos. "

Bülent Ecevit
"Onaj ko u svojoj zemlji želi uspostaviti demokratiju, ne treba čekati dozvolu za to."

Bernard Shaw
"Demokratija je proces koji nam garantira da se nama neće vladati bolje nego što to zaslužujemo."

Carl Friedrich von Weizsäcker
"Demokracija znači donošenje odluke od onih kojih se ta odluka tiče."

Friedrich Nietzsche
"Demokratske ustanove su karantin za čežnju ka tiraniji."

Goethe
"Demokratija ne trči, ali ona sigurnije stiže do cilja."

Gustav Radbruch
"Pravna država je kao naš svakodnevni kruh, kao voda koju pijemo i vazduh koji dišemo, a najbolje u demokraciji je da je ona jedina koja može osigurati pravnu državu."

Heinz Galinski
"Niti jedno društvo se ne može prisiliti na demokratiju, ona nije ni poklon koji se jednom dobije i zadrži za sva vremena. Za nju se mora svakodnevno boriti i braniti je."

Hildegard Hamm-Brücher
"Mirom i redom demokracija može biti oštećena jednako kao i nemirom i neredom."

John F. Kennedy
"Život u slobodi nije lak, a demokratija nikad nije potpuna."

José Ortega y Gasset
"Blagostanje demokrata, bili oni ovog ili onog tipa, zavisi od malih tehničkih pojedinosti, od izbornog prava. Sve ostalo je sekundarno."

Karl Marx
"Demokratija je riješena zagonetka svih ustava."

Mahatma Gandhi
"Duh demokratije ne može se nametnuti izvana. On mora izrasti iz unutrašnjosti naroda."
"Pod pojmom demokratija ja podrazumijevam jednake šanse kako za najslabijeg, tako i za najjačeg."

Mirjana Karanović
"Psihički je puno lakše živjeti u diktaturi nego u demokratiji. U diktaturi odluke donose drugi i vi ste prisiljeni ponašati se na određeni način. Imate alibi za svoj bijedni i neuspješni život."

Paula Scher
"Kao američki građanin i patriota, osjećam da mi je dužnost da budem protiv moje vlade onda kada se ne slažem s njom. To je privilegija života u demokratiji. A ne slažem se sa aktivnostima Bušove administracije." (za Blic)

Pierre-Henri Teitgen
"Demokracije ne postaju totalitarističkim državama u jednome trenutku; zlo napreduje postepeno - manjina polako ali uporno sužava prava većine, a slobode se ukidaju jedna za drugom."

Predrag Matvejević
"U zemljama s demokratijom sud te osudi i odmah ideš u zatvor. Na našim prostorima postoji jedan hibrid demokratije i diktature kojeg ja zovem demokratura. Neko od glavešina telefonom nazove drugog i kaže: Nemojte ga zatvarati, to nam sada ne služi. U drugoj situaciji bi rekli: Pritvorite ga, to nam odgovara, vidite šta nam radi.... No, ja se ne bojim da ću uistinu biti uhapšen, Hrvatska se ne bi usudila da me zatvori!" (Dnevni avaz, 02.01.2007.)

Reinhold Niebuhr
"Čovjekov smisao za prevednost čini demokraciju mogućom. Njegova sklonost ka nepravednosti čini demokraciju neophodnom."

Richard von Weizsäcker
"Demokratija živi od spora između dvaju stranaka, od diskusije da bi se pronašao pravi put. Zbog toga u demokratiju pripada poštivanje mišljenja drugog."

Robert Musil
"Da se preko izabranih demokrata može projicirati volja naroda, je naravno samo privid. Ali, ako to predstavlja pokušaj da se o pitanjima različitih interesnih grupa umjesto pištoljem i nožem odlučuje glasanjem, onda je to humaniji i čovječniji postupak."

Theodore Parker
"Demokracija ne znači: Ja sam jednako dobar kao i ti, nego: Ti si jednako dobar kao i ja."

Tomaš Garrigue Masaryk
"Demokracija ima grešaka zato što i građani imaju svojih."

Winston Churchill
"Demokratija je najlošija forma države ako izuzmemo sve ostale."

Wolfgang Thierse
"Demokracija je naše najvrijednije dobro. Njeno održanje je ujedno zadatak i obaveza. To znači stalno, odlučno, samosvjesno preispitivanje, stremljenje i trud da se postignu kompromisi i trajni konzens. Ovo su osnovni uvjeti jedinog političkog reda koji može garantirati slobodu."